Mehmed Kukli Beg -Opolje i Gora u vreme njegove vladavine
Megmed beg Kukli-Kuklji beg ( 1487-1538)
U prilogu istoriji Gore i Opolja U bogatoj riznici istorije ovog podneblja,posebno mesto zauzima 16.vek,odnosno period na početku veka. Posebno mesto u ovom periodu zauzima veliki ratnik,vojksovođa i vernik koji je svojim uspesima i bogatstvom senio u celom delu balkanske Turske-Rumeliji.Ekspanzija Islama u ovim regijama je proces koji je dobio pun obim i oblik u prvoj polovini 16.-og veka.Retki Islamski tragovi koji su na ovim prostorima postojali od 7-og veka bili su Arapskog karaktera.Oni su bili vezani za Arapske mornare koji su duboko ulazili u kopnene delove nakon osvajanja primorskih gradova.Drugi dodir sa islamom na ovim prostorima vezan je zaSari Saltuk redove u islamu,koji su se širili kao vid verskog asketizma od 11-tog pa sve do 13-og veka sa Arapskog poluostrva većinom iz Sirije i Saudijske Arabije.Sačuvani spomenici iz ovog vremena su zapisi na dzamiji iz sela Mlike i Sari Saltuk tuljbe blizu sela Plavje.Ono je kockastog oblika sa lučnim gornjim svodovima,koji se oslanjaju na četiri stuba.Ovaj objekat možete pogledati na sledećim fotografijama.
Sari Saltuk Plavje 13-ti vek
Pogled sa istočne strane.
Klikni na sliku,i pogledaj više o Sari Saltuku
Sa pojavom Mehmed Bega počinje period razvoja Islama Sunitskog,Hanefijskog Mekteba.Vrlo bitna karakteristika u datom vremenu je da je proces islamizacije bio potpuno završen već za vreme života Mehmed Kuklji Bega.Za njegova života u svim delovima Islam se praktikovao u punom obimu,bile su izgrađene dve dzamije,postojala je medresa sa dva učitelja i dva pisara koja su su se pored verskih bavila i temama iz opšteg života. O njegovoj veličini u predanjima naroda je ostalo vrlo malo podataka,ali su istorijski zapisi ti koju nam daju sliku života i raskoši u ovim regijama u tom vremenu.Ovde se mora pomenuti da se definitivni pad Prizrena pod osmansku upravu desio 1458 godine,a da je već nakon pedeset godina od tada na pojasu Opolja i Gore Islam bio u velikom zamahu,sto potrvrđuju i postojanje „namazgjaha“.To su bile prve dzamije koje su bile priručno sazidane kako bi se obavio prvi namaz nakon pristajanja na neku teritoriju.Ovakva dzamija se nalazila kako kaže I.S Jastrebov-Ruski konzul u Prizrenu u drugoj polovini 19-og veka, u svom delu “U prilogu istoriji Srpske crkve” naspram sela Brodosavce,blizu dvorca Kukli bega severozapadno od njega.Napominjemo da je ova dzamija izgrađena oko 1508 godine.Ova dzamija se nalazi na maloj ravnici,veličine 10x15 metara,ispod koje se preko manjeg brega prostire celo polje po kojem i mesto nosi naziv Opolje.Mesto na kome je izgrađena ova dzamija je odabrano na osnovu geografskog položaja koji je omogućavao da se na ravnici mogu obavljati Dzuma namazi,obzirom da je dzamija u selu Brodosavce bila isuviše mala da primi sav dzemat za Dzuma namaz.Svakog petka bi ova ravnica bila ispunjena nepreglednom masom vernika,vođena Imamom koji je klanjao u samom Namazgjahu.Ovaj objekat je veličine 7x4 metara sa minaretom na jugoidtočnoj strani izgrađenom od glinenih ploča.Zidovi su bili kameni.Ovaj objekat je odolevao zubu vremena sve do 1912 godine kada su ga prvo porušile Bugarske jedinice,da bi ga definitivno spalile srpske jedinice generala Jankovića 1913 godine.Tom prilikom je ubijeno na desetine meštana okolnih sela.Danas sačuvani ostaci ove dzamije nalaze se u okviru seoskog groblja sela Bučje,na njegovom severnom delu obraslom u brezovoj šumi prepuštenoj zubu vremena.Minaret dzamije je očuvan u visini od dva metra,sa bočnim zidovima u visini od jednog metra.Na sledećim fotografijama možete pogledati ostatke ove prve dzamije.
Minaret sa bočnim zidovima,okolo šuma
Bočni zid Namazgjaha
Namzgjah,Minaret ostaci
Sagledavanjem zadužbinsko pravnog elementa vakufnine Kuklji bega vidi se da je oblast Opolje i Gore bila organizovana u obliku Hasa,koji nije potpadao pod uticaj klasicnih zakona i pravnih poredaka osmanske države već je bio zaseban deo koji je bio pod upravom jednog čoveka koji je rukovodio ovim pojasom spram svojih zakona i odredbi.Na osnovu analize dokumenta se vidi da granice vlastelinstva daleko prevazilaze pojas Opolja i Gore,do Skadra na Jadranu i Skoplja na jugu.Ono što je očigledno da je pojas Opolja u državnom smislu u istoj ravni u pogledu sa Prizrenom,čak su i plate koje je odredio Kuklji beg iste kao i licima u Prizrenu.Osobenost je bila da je za svaki Bajram Kuklji beg blizu dzamije u Zinovu,danasnjem delu sela Brodosavce organizovao velike svečanosti sa spremanjem hrane u dva velika kazana za sve meštane.Blizu su se nalazili i hamami i karavan dvorci koji su ubirali posebna novcana sredstva.Iz ovoga dokumenta se otkriva izuzetno velika moć i razvoj ovog dela na pocetku 16 veka.Čak do pre sto godina narod u Opolju je imao običaj da za Kurban Bajram kolje ovce upravo na mestu dzamije Kuklji bega u Brodosavcu.Gradnja dzamije u selu Brodosavce je građevinski završena godinu dana pre smrti Mehmed Kuklji Bega 1537 godine.Veličina same dzamije je 7x7 metara.U nekoliko navrata paljena i renovirana zadržala je svoj izgled do dana danas.Na jugoistočnoj strani su pokopana tela najbliže porodice Mehmed Bega.U samom tuljbetu su bila četiri groba,blizu same dzamije su grobovi čerke i sina Mehmed Bega,a naspram njih je grob njegove žene i samog Mehmed Kuklji Bega.Nakon smrti njegovog oca Hajredina,ovom tuljbetu je pridružen i grob njegovog oca.Grob oca je pored groba Mehmed bega,ali je nakon paljenja Tuljbeta i rušenja grobova,sazidana novo tuljbe koje je svojim južnim zidom prešlo preko groba oca Kuklji Bega.Tako se danas u samom objektu nalaze četiri groba,pored groba ćerke i sina nalaze se uzglavnici dok je uzglavnik iznad groba Kulji bega srušen od strane Srpske vojske 1913 godine.Grobovi su prekriveni velikim kamenim pločama.Od same dzamije prema jugu se nalazio iskopani podzemni put koji je vodiodo hamama koji je nalazio na desetak metara južno od dzamije.Bio je osvetljen fenjerima,a po predanju bio je toliko veliki da se moglo kroz taj put proći na konju.Danas se na tom mestu nazire otvor koji void do zida,a iza zida je ulica i novosagrađena kuća na mestu nekadasnjeg hamama.U razgovoru sa starijim žiteljima sela Brodosavce Hadzi Selimom,ovaj put je tunel je bio prohodan sve do pre 80-tak godina jer su oni kao deca ulazili do dubine od nekolio metara prema današnjem putu.Na sledećim fotografijama možete videti danasnji izgled dzamije ,tuljbeta i otvora koji je vodio u hamam.
Unutrašnjost tuljbeta,desno grob Mehmed Kuklji Bega
Stara Kuklji Begova dzamija sa tuljbetom
Nova dzamija u izgradnji selo Brodosavce
Nadgrobni spomenik sina Kuklji Bega
Nadgorbni spomenik familije Kuklji
Ulaz u Hamam iz dvorišta stare dzamije
Kuklji beg je rodom iz Buhare, u Turskoj,kao dete je sa ocem došao u Tetovo.Njegov otac Hajredin imao je sedam sinova i bio je jedan od pogranicnih gubernatora oblasti Kalkadelen(Tetova).U rodu sa Isa begom koji je unuk čuvenog Evrenos bega,Evrenos bega koji je bio ucesnik bitke na Kosovu 1389 godine,imao je pet sinova.A sam Isa beg je unuk Evrenos bega. Pod punim imenom Mehmed beg Kukli,ovaj će beg zagospodariti Prizrenskom regijom sve do Tetova.Pod njegovom upravom napravljena je prva dzamija u Opolju koja se nalazila u danasnjem selu Brodosavce.Naime i danasnje selo Brodosavce i delovi danasnjeg sela Bučje i Kukovce cinili su kasabu Zinovo.Ovo je kasaba cinila centalni deo vlasti Kuklji bega,u kojima je imao svoje saraje-dvorce,mlinove,pasnjake,šume... Mesto Zinovo kao kasaba danas ne postoji,a zaseoci tadasnje kasabe su sada delovi ovih sela.Pored dzamije u Opolju,Kuklji beg je sagradio dzamiju u Prizrenu.Blizu danasnjeg sela Brodosavce nalazi se veliki Hamam ili banja,čije su ostaci bili vidljivi do pre stotinak godina.U selu Rapca Kuklji beg je bio vlasnik četiri mlina. Odavde se može videti da granice njegovog bogastva zauzimaju i deo Gore .U njegovom vlasnistvu se nalazila velika imovina u Ljumi,Skoplju,Ohridu,Tetovu. Polovinom 19 veka pri poseti ovim krajevima ruski konzul belezi sledeće:“od dvorca u Opolju je ostala samo jedna trecina,u kojoj u gornjem delu seljaci cuvaju seno,a u donjem marvu,ali se po granici zidina moze naslutiti o velicini zamka i dvorova koju su tu bili“.Danas se na mestu nekadasnjeg dvorca nalaze porodične kuće familije Berzati.Od svih građevina je sačuvan samo donji deo zida na koji je danas sazidan novi zid porodične kuće,a sa spoljne strane je seoska česma.Ovde možete videti fotografiju sačuvanog zida i pogled na dzamiju sa mesta nekadašnjeg dvorca.
Pogled na dzamiju sa Saraj dvorca iz Kukljibega
Ostaci zida Saraja sada zid pordične kuće Berzati
Ovaj dvorac je imao dva ulaza.Jedan sa južne jedan sa severne strane.Po predanju od samog dvorca je vodio i podzemni tunel kroz koji je Kuklji beg na svom konju mogao da prođe sve do dzamije.Oblast Dukađina kako se naziva cela oblast pod koju su potpadale nahija Opolje i Gora su dugi niz vekova uvek imale autonomiju u svim vidovima života.Ovakva autnomija koja je bila garantovana i srednovekovnim srpskim dokumentima iz polovine 14 veka,je samo nastavljena za vreme uprave Kulji bega.Za svoje mesto života je upravo odabrao Opolje odnosno danasnje selo Kukovce.Nakon nastanjivanja i izgradnje prve đamije 1508 godine,širi svoj uticaj na ceo pojas Opolja i Gore,pri čemu niče velika kasaba Zinovo koja je obuhvatala sela Brodosavce,Brut,Kukovce.Izmedju tih sela su se nalazili dvorovi,vrtovi,karavan saraji i hamami.U okviru dzamije radila je medresa-u današnjem obliku škola koja je imala svoje učitelje i pisare.Knjige koje su se nalazile u skopu medrese su se nalazile do početka XX veka kod imama dzamije od kada im se gubi trag.Po izveštajima putopisaca u medresi se čuvao i Quran časni sa potpisom samog Kukli bega.Nažalost mramorna ploča sa ulaza u medresu,je nestala nakon Balkanskih ratova,kada je u samom Brodosavcu Srbija otvorila školu pod imenom "Car Dušan". Najbolje svedocansvo velicine i moći u ranom 16-tom veku će nam dati prevod njegove zaostavstine koju je sam Kuklji beg pisao marta 1538 godine.Vrlo je bitan detalj da i ovom dokumentu on pominje Goru kao has.Pod imenom has se u Turskoj označavao deo teritorije koje je imao nezavisno stanje odnosno olakšice i privilegije,a sam pojas se nazivao Dukađin.Interesantan je i podatak da je obilaskom Gore u drogoj polovini 19 veka sam Jastrebov zabeležio da meštani Gore sami sebe svrstavaju u Dukađine.Prevod zaostavstine Kuklji bega je nastao na osnovu izvornog testamenata u 19 veku koji je bio u vlasnistvu Malić bega,potomka Kuklji bega koji je tada imao u vlasništvu tek mali deo imovine svog predka.Vakfija je pisana meseca ševala 944 g.po hiđri odnosno marta 1538 godine,a prepisana nakon rasprave mutavelija 1080 godine(1669 god) zbog spora oko imanja.Sama vakfija zapocinje predgovorom,sa dodatkom stihova iz časnog Kurana.Nakon toga sledi:
„Ja Mehmed sin Hajredina,sagradio sam dve dzamije,jednu u kasabi Zinovo(1) u haskom okrugu prizrenskog elajeta,u nahiji Opolje i drugu u samom Prizrenu i činim njih sada vakufom na večna vremena.Dajem takođe u ime priloga nahodećih se mojih 25 dućana u Prizrenu,jos tri,jos cetiri,jos pet i karavan saraj,za tim blizu njega deset dućana,posle jos deset dućana koji se nalaze na u čarsiju Dimurđija(2),posle jos deset u mahali Đami-tik(3).Zatim jos 50 dućana koje sam sagradio u Ešći pazaru(4) na donjoj strani ovog pazara.Između ovih dućana tri podruma sa dvospratnim nad njima cardacima na Atmejdanu(5) i vodu blizu vrtova.Karavan saraj koji sam sazidao u starom pazaru na reci Bistrici,takvi isti karavan saraj blizu crkve,sa jedne strane a sa dveju stranas blizu drumova.Takođe karavan saraj koji sam kupio od vojvode Dauda.Još sam dao u ime priloga u okrugu Has u varoši Zinovo jedan Hamam.Vočnu baštinu bostana koju sam kupio od sina Ahmed bega i koja se nalazi izvan Prizrena među ulicama Dabaglar i Suarag na drumu.Dabaglar je upravo tamo gde se sada izrađuju kože i sada se zove Tabak.Još sam dao u ime priloga dva polja blizu Sigir su (6) i vrt sa voćem.Ja sam načinio vakufom pet vodenica koje se nalaze blizu starog pazara u Merđanu(7) i još jedan mlin koji sam kupio od popova sina blizu pazara Seračler (8).I četiri mlina na reci Teplusi i takođe četiri mlina u selu Rapca u okrugu Has.Još dadoh u ime priloga u gradu Skoplju u ulici bojađija karavan saraj koji ima sa tri strane put,a sa jedne strane protiče voda Sjerova.Jos sam dao u ime vakufa u gradu Lješu dva karavan saraja i 50 dućana sa čardacima,sve hanove za seno,travu i sve banje.Još sam učinio vakufom u Skadru karavan saraj koji sam na novo sazidao,takav isit i u selu Maguš,u nahiji Dukađinskoj.Još dajem u prilog karavan saraj u blizine tvrđave dukađinske (9),i karavan saraj u selu Klumje(10).Još sam dao u prilog karavan saraj u pristaništu Eskele (11),takav isti karavan saraj u selu Godenu,takav opet u selu Mamuša,i takav isti u selu Sopotnice u skopljanskom okrugu.Zaveštavam skupa sa ovim karavan sarajima i sve pripadajuće im ambare i podrume,neka se upotrebe za popravljane saraja kako ne bi ostali batal,a ako je ovo nedovoljno neka se dopuni iz kapitala koje sam dao na ime vakufa.Za platu slugama u karavan sarajima u Alasiju ,Skadru i drumovima carigradskom i dukađinskom,za ocuvanje čistoće i nadlegadanje poretka izdavaće se po dve akče na dan svakome i to novcem sa prihoda od banja,dućana i karavan saraja,a onim slugama koji požele služiti vakufa radi izdavaće se po jedna akca na dan.Još sam dao u vakuf i 360 akci za popravku mosta na Vardaru u Tetovskom okrugu,i 360 akci da se izda za nadledanje sume određene za ovaj most,ali ljudi za nadledanje ovog mosta moraju biti iz sela Žalina,koje se nalazi blizu ove šume,da niko ne bi smeo seći pomenutu suhu šumu na stetu rečenoga mosta.Da bi sve moje priloge sačuvao u celosti dajem 5000 akci za mutavelije i nadzornu vlast.Nad prilozima odredio sam moga oca Hajredina i sve s pomenutom sumom sam predao njemu u ruke.On se opunomoćava da smenjuje i postavlja svoje pomočnike i nadzornike i sluge.A po smrti njegovoj pravo mutavelija prelazi njegovom rođacima počinjući od najstarijeg.A ako oni svi pomru,ovo pravo prelazi u ruke kadija i muftija grada Prizrena.Mutaveliji u gradu Prizrenu određujem platu od 10 akci na dan,pisaru po pet akce,nadzorniku po pet akce.Nadzornik je dužan da kao obilazi i putuje i pregleda racune zajedno sa kadijom.Određujem imamu i hatibu dzamije u Zinovu po 4 akce na dan,ucitelju po 2 akce,pomočniku njegovom po 1 akcu,dvojici mujezina po 2 akce a po svakom đuzu Kurana po 2 akče.Imamu i hatibu dzamije u Prizrenu po 4 akče,muderisu po dve akce na dan,pomocniku njegovom po jednu akcu,mujezinima dvoma po dve akce,privratniku po pola akce (12),a bastovanu,citajućem po 6 asira po petcima po 3 ipo akce.Na praznik Zelkatuh Fitre da se troši u Zinovu pri đamiji po 500 akči za sirotinju.Za ovu svrhu dajem i dva kazana i 50 bakarnih tepsija“ U daljem tekstu se nalaze sudski izrazi i propisi za kadije.Ovakav vid jednog pravnog zadužbinskog zapisa nam daje činjenice o zasebnosti ove regije od drugih delova Rumelije.Nacin uređenja društva,postavljanja mutavelija po principu rodne srodnosti je jos jedna bitna odlika.Ovim dokumentom se određuju prava i obaveze gotovo svih bitnijih ljudi iz svere duhovnog života i pravnog poretka.Obzirom da ovakve dokumente za druge oblasti carevine je mogao da izda samo lično Sultan,odnosno preko fermana,ovim se pokazuje jos jednom da pojas Opolja i Gore nasleđuje svoju autnomiju i u ovom vremenu.Čak i sam Kuklji beg u dokumentu govori o Gori kao o hasu,a to je oblast pod posebnim privilegijama i pravima.Kuklji beg je živeo oko 50 godina.Naslućivajuči svoj kraj zbog bolesti on je ovaj dokumenat pisao u godini preseljenja na ahiret.Za života je imao jednu ćerku i jednog sina.Sin je umro za života Kulji bega,a ćerka je preminula pre ne go sto se udala.Sahranjeni su na mezarju u tuljbetu blizu dzamije u Brodosavcu.Polovinom 19 veka Jastrebov opisuje svoje putovanje kroz ove delove“Blizu sela Brodosavce uz potok,koji izvire iz raspuknutog zdrela Šaraplanine,stoji i sad dzamija koju je nacinio Kuklji beg;Ona nije velika i oblikom svojim se nemoze uporediti sa njegovom dzamijom u Prizrenu.Na dvadeset koraka od dzamije vidi se tuljbe u kome počiva prah Kuklji bega i njegove familije.U ovoj tuljbi ima pet grobova;raspoređeni su ovako:Kukjli beg je grob po sredini sviju,do njega je grob njegove ćerke koja nije imala srećui da se uda.Celo nogu njega leži njegov sin,koji je umro pre njega,a blizu ovoga zena Kuklji bega.Celo nogu grob ćerke lezi grob oca Kuklji bega“ Verodostojnost njegovog zapažanja je potvrđena od potomaka Kuklji bega Malić bega koji je bio u pratnji Jastrebova pri obilasku.Dalji rođaci i familija su pokopavani okolo dzamije.Potomci Kuklji bega su nakon stotinak godina se stalno nastanili u Prizrenu.Sam dvorac Kuklji bega se nalazio na oko deset minuta hoda od dzamije severno od nje.O velicini Kuklji bega i moći je znala cela osmanska država.Zasebnost ovog regiona je vrlo cesto cinila i povod da neke vojskovođe i ratnici pokušavaju pljačkati ove krajeve.Gotovo celo bogastvo i pravni poredak u Opolji i Gori se održavao do 1793 godine kada je pod vođstvom Mahmud pase skadarskog napadnut Prizren i opustoseni gotovi svi saraji i dvorovi naslednika Kuklji bega.Ovaj događaj je izvanredno važan zbog činjenice da pohodom Mahmud paše veliki broj potomaka Kuklji bega iz Zinova pod odmazdom se povlači južnije i naseljava pojas na putu iz Dragaša za Brod,osnivajući danasnje selo Kukuljane.Naime prvo preseljenje se dogodilo oko 1689 godine kada je Austrijska vojkska pod vođstvom Pikolominija zauzela i opljačkala Prizren i okolne nahije Opolje i Goru.Danas je ovo jedno moderno i veliko selo u Gori u kojem gotovo niko nezna da su izvorni potomci jednog velikog vojskovođe i vladara.Nakon smrti njegovog ova Hajredina na mesu mutavelija ovog elajeta su bili: mladji brat Kuklji bega,Sulejman beg,potom njegov sin Ehmed beg,Ali beg,Muhamed beg,Hajredin beg,Sulejman beg,Ismailj beg,Edhem beg,Sadulah beg,Malić beg koji je i poslednji beg ove familije a koji je živeo u Prizrenu u drugoj polovini 19 veka,a od vlasnistva je tada imao samo nekoliko karavan saraja,nesto prihoda od dućana u Skolju i četiri livade u selu Brut u Opolju.Na imanjima blizu dvorca danas se nalaze kuće familija Berzati i Beljulji koji su amidzinci preposlednjeg naslednika Sadulah bega.Nažalost dešavanja na početku 20 veka i istorijski tokovi su uticali da se svest i predanja za ova vremena izgube isto onako kako se izgubilo i učeno i umno stanovništvo koje se u prve dve decenije 20 veka iselilo za Tursku noseci i sećanja na raskoš i veličinu Opolja i Gore.
1-Zinovo-ovim imenom Kuklji beg naziva kasabu u kojoj se nastanio i podigao prvu dzamiju za molitvu,a nakon toga i drugu veliku dzamiju koja datira do dana danas.Ova varoš danas ne postoji,jer su pljackanjem imanja,rusenjem dvoraca i emigracijom stanovnistva danas na tom delu selo Brodosavce.U samom narodu još su prisutna predanja da je mesto Zinovo razrušeno nakon epidemije Kuge,a da je narod nešto južnije napravio nova naselja.Prva đamija se zvala namazgjah a to je termin za privremeno izgrađenu dzamiju koja se pravila odmah po doseljenju kako bi se mogao održati prvi namaz u novom mestu.Ova se dzamija nalazila blizu danasnje dzamije u Brodosavcu,a Prizrenski namazgjah se nalazio na izlazu iz prizrena put Đakovice. 2-Dimurđija- to je turski izraz ka kovače a mesto se nalazi blizu tadasnje dzamije,koja je izvorno bila katolička katedrala, koja je 1923 godine pretvorena u crkvu Bogorodice Ljeviške nakon sto je srušen mianaret. 3-Đami tik-mahala koja je obuhvatala prethodnu oblast 4-Esći Pazar-stari pazar u Prizrenu 5-Atmejdan-mesto gde se nalazila stočna pijaca i mesto održavanje konjskih trka 6-Sigir su-danas se zove Sogi su i nalazi se na putu prema Đakovici 7-Merđan-Nalazi se na reci Bistrici blizu mosta koji se nekada zvao prokleti most,i blizu kamenog mosta kojim je nekad vodi poštanski put ta Skoplje 8-Seračler-mesto gde su se prodavala sedla i druge sprave za konje nalazi se blizu Kuklji begove đamije u Prizrenu 9-Dukađinska tvrđava-ovo je tvrđava Doda kalesi blizu sela Kales u Ljumi danasnjoj Albaniji,interesantno je da je ova tvrđava podignuta jos u X veku za veme Samuilovog carstva,ciji je sin,naslednik i kasniji upravljac bio Gavrilo Radomir,što potvrđuje natpis na jednom zidu urvine stare crkve u selu Radomir,koji govori o obnovi u XIII veku od strane Nemanjičke države, postojeće crkve,nazivajući osnivača i graditelja jeretikom: "...Радомиромь їеретикомь сьzида..." 10-Klumje-selo u oblasti Ljuma,blizu sela Kales 11-Eskele-Blizu Skadra na obali Jadranskog mora 12-Privratnik-da napomenemo velicinu dohodaka,naime 10 aspri je bila jedna akca,a najmanji dohodak koji je predvideo Kuklji beg je bio pola akce.Za jednu aspru se mogao kupiti hleb,za jednu akcu meso za rucak.Iz ovoga se vidi da vrednost novca koja je bila predviđena je bila izuzetno visoka.